Poslije filma „Lepa sela lepo gore”, ikone Bogorodice Filermose i Hilandara, Simeonovog pečata Vanja Bulić se u svom novom romanu „Teslina pošiljka” poigrao činjenicama o tajanstvenom rušenju Narodne biblioteke u Beogradu 1941. godine i još tajanstvenijom pošiljkom Nikole Tesle tridesetih godina prošlog vijeka u srpsku prestonicu.
Pred brojnim slušaocima, uz pitanja novinara Nemanje Pavićevića, Bulić je publici u podgoričkoj NB „Radosav Ljumović” objašnjavao zašto voli trilere, kako je došlo do njegovih najpoznatijih romana, zašto smatra da mnoge teorije zavjere i nijesu baš samo teorije, i da u svemu ima istine...
– Tesla je inspirativna ličnost i nedovoljno znamo o njemu. On je Srbiju smatrao otadžbinom, ali kad se malo dublje sagleda situacija shvati se što je sve on za života radio za Jugoslaviju. Inače, Tesle su iz Srbije došle u Hrvatsku, kažu neka dokumenta. Tesla je stalno govorio da je pripremio tajno oružje u slučaju rata za odbranu otadžbine – objasnio je „Teslinu pošiljku” Bulić.
Sve to bila je lijepa priča, koja ga je kopkala. Da li je Tesla stvarno poslao nama to tajno oružje ili ne, ne zna se, ali Amerikanci stalno optužuju Ruse da su ga ukrali, a oni opet Amerikance, pošto su sedam dana ispitivali Teslinu sobu u kojoj je umro, kaže Bulić.
Da li su Njemci našli Tesline podatke ne zna se, ali sumnjam da bi i oni išta mogli tu da protumače bez njega – kazao je on.
Koliko malo znamo o Tesli, pogotovu koliko su njegova znanja mistična, govori i priča o čuvenom harpu koji je rađen po Teslinoj zamisli, a koji je navodno trebalo da zamrzne Beograd tokom bombardovanja. Tako harp nije proradio, jer se govorilo da je Tesla navodno zaštitio srpsku prestonicu.
Priča se „zakuvava” kad saznate da je tridesetih godina postojala jedna Teslina pošiljka u kojoj je bila svojeručno urađena zastava, koplje i znak koji je uradio za jedno kulturno-umjetničko društvo! Da li je u tom paketu bilo još nečega ne zna se. Ali, nema dostavnica, niti podatka ko je paket podigao.
– U sve to upleo sam priču o njemačkom novinaru koji traga za tim tajnama. I, događaju se ubistva, jedno za drugim, jer vidim da se taj moj stil sviđa čitaocima. Onda sam dodao i manastir Blagovještenja, koji je bio predviđen da sa Ostrogom, bude ratna prestonica. Zaista, dio blaga iz biblioteke je trebalo da bude tamo prenesen. Bilo mi je bitno da današnjeg čovjeka, koji je očigledno dostigao najviši nivo razvoja do samouništavanja, da mogu da ga pobjede samo niža bića od njega, a u mom slučaju to su orao i vuk – kazao je Vanja Bulić. S.Ć.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.